Da nas učenje stranih jezika čini pametnijim već je poznato. Procitajte u nastavku koje to sve kompetencije usavršavamo i unapređujemo dok učimo novi jezik i kako to doprinosi našem opštem napretku.

UČENJE STRANIH JEZIKA NAS ČINI PAMETNIJIM


Učenje stranih jezika nas čini pametnijim
Učenje stranih jezika je mnogo više od stavke za CV ili prednosti za putovanja. Fiziološke studije su pokazale da govorenje dvaju ili više jezika pozitivno utiče na kognitivne procese. Mozak bilingvista funkcioniše drugačije od uma ljudi koji govore samo jedan jezik, a te razlike donose nekoliko mentalnih prednosti.

Postajemo pametniji

Učenje stranog jezika poboljšava sposobnost našeg mozga da prepozna i usvoji različita značenja i da komunicira u različitim jezičkim sistemima. Povećava se sposobnost uočavanja problema i pronalaženja rešenja: studenti koji studiraju neki strani jezik imali su bolje rezultate na standardizovanim testovima, naročito iz matematike i čitanja, u odnosu na svoje monolingvalne vršnjake.

Naše pamćenje se poboljšava

Naučnici često porede mozak sa mišićima, jer što više „mentalno” vežbamo – bolje funkcioniše. Učenje jezika podrazumeva memorisanje pravila i vokabulara, čime jačamo mentalne „mišiće“. To znači da govornici više jezika imaju bolje pamćenje, a studije su pokazale da ove osobe lakše pamte imena, uputstva ili spisak stvari za kupovinu.


Poboljšava percepciju
Studija španskog Univerziteta Pompeu Fabra otkriva da bilingvisti pažljivije posmatraju svoje okruženje. Oni se vešto fokusiraju na važne informacije, zanemarujući sve ono što je nebitno. Takođe, ovakvi ljudi bolje uočavaju nevažne informacije. Da li onda treba da nas iznenadi podatak da su Šerlok Holms i Herkul Poaro bili poliglote?

Donosimo racionalnije odluke

Istraživanje Univerziteta u Čikagu dokazuje da bilingvisti donose racionalnije odluke. Naime, u rečniku i strukturi svakog jezika ogledaju se određena shvatanja i pogledi na svet, što delimično utiče na naše rasuđivanje. Bilingvisti imaju prednost da „razmišljaju na više jezika“, imaju više samopouzdanja i efikasnije donose konačne zaključke.

Usavršavamo znanje maternjeg jezika

Učenje stranog jezika omogućuje da se usredsredimo na suštinu jezika: gramatiku i strukturu rečenice. Time postajemo svesni značaja jezika i svih načina na koje možemo komunicirati. Te navike nas čine odličnim govornicima, a naročito su izražene kod pisaca.

Sprečava pojavu Alchajmerove bolesti i demencije

Za odrasle koji govore samo jedan jezik, prosečna starost u kojoj se javljaju prvi znakovi demencije je 71. godina. Kod odraslih koji govore dva ili više jezika prosečna starost je 75, 5. Sprovedeno je nekoliko studija koje su obuhvatile različite parametre, kao što su nivo obrazovanja, nivo prihoda, pol i fizičko zdravlje, ali su rezultati u svakoj od ovih kategorija ukazivali na isti zaključak.

Коментари

Популарни постови са овог блога

E Allora? - Šta ustvari znači "allora" na italijanskom i u kojim momentima komunikacije ga možemo koristiti...

IDIOMS WITH 'PULL'

HOW TO UNDERSTAND NATIVE SPEAKERS: top tips