Sveti Sava - školska slava


Danas je Sveti Sava, školska slava. Svim đacima i profesorima Concord Language School čestita slavu uz podsećanje na biografiju našeg Svetog Save.
Sveti Sava I Srpski (oko 1175—14. januar 1236) je bio srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje I, i brat kraljeva Vukana i Stefana Nemanje II Prvovenčanog.

Kao mladić dobio je od oca na upravu Zahumlje (1190. ili 1191). Ubrzo 1192. ili 1193. godine Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava. Kasnije je sa svojim ocem, koji se zamonašio i dobio ime Simeon (verovatno 25.3.1196), podigao manastir Hilandar (1198-99), prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori.
U Srbiji je ubrzo došlo do rata za vlast između Savine braće (1202 ili 1203). Posle izmirenja (1204. ili 1205) veliki župan Stefan Nemanja II Prvovenčani i knez Vukan pozvali su Savu I Srpskog da ih potpuno izmiri i on se vratio u Srbiju početkom 1208. godine. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu goru. Godine 1219. Sava I Srpski je ubedio Vaseljenskog patrijarha i cara u Nikeji da odobre autokefalnost (samostalnost) srpske crkve sa statusom arhiepiskopije. Vaseljenski patrijarh Manojlo I Carigradski je imenovao Savu I za prvog arhiepiskopa Srbije. Sava I Srpski ostao je arhiepiskop sve do 1233. godine, da bi ga tada zamenio njegov učenik Arsenije I Sremac. Dva puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa drugog od tih hodočašća u Svetu zemlju smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu 14. januara 1236. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Stefan Vladislav I.
Sava I Srpski je ostavio više pisanih dela. Zato je bio jednan od značajnijih pisaca i pravnika iz srednjeg veka kod Srba. Njegova najznačajnija pisana dela su „Žitije Svetog Simeona“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Zakonopravilo“. Obrazujući buduće službenike Hristove crkve Sava I Srpski stekao je velike zasluge za razvoj školstva i prosvete kod Srba u srednjem veku. U Srbiji i Republici Srpskoj se dan njegove smrti (27. januar po novom kalendaru) proslavlja kao Dan prosvete.
Savin kult u narodu bio je jak. Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je naredio da se spali mošti Svetog Save I Srpskog na Vračaru verovatno 1594. Na mestu gde se misli da je bila dignuta lomača da uništi poslednje ostatke Svetog Save I Srpskog danas se uzdiže Hram Svetog Save, najveća pravoslavna bogomolja kod Srba.

pripremila: Nataša Đurica, prof.italijanskog, izvor: Wikipedia 

Коментари

Популарни постови са овог блога

E Allora? - Šta ustvari znači "allora" na italijanskom i u kojim momentima komunikacije ga možemo koristiti...

IDIOMS WITH 'PULL'

HOW TO UNDERSTAND NATIVE SPEAKERS: top tips